U noći s 27. na 28. oktobar, Izrael je započeo najintenzivniji napad na Pojas Gaze do sada. Tijekom priprema za kopnenu invaziju, izraelske okupacijske snage prekinule su sve kanale komunikacije unutar Gaze. Dok su teško zamislive količine bombi padale po gradovima i izbjegličkim naseljima Gaze, dva milijuna njenih stanovnika – uključujući otprilike milijun djece – nije imalo kako provjeriti jesu li im članovi obitelji živi, javiti se prijateljima, ili pozvati hitne službe. Tijekom protekla tri tjedna, a posebice u noći s 27. na 28.10., odmazda Izraela za napad kojeg je Hamas izvršio početkom mjeseca tako je poprimila gore razmjere nego što su Palestinci već navikli trpjeti u desetljećima okupacije.
Od samog početka napada na Gazu, države Zapada stale su na stranu Izraela, okupacijske sile koja je uvela aparthejd, a trenutno provodi genocid. Učinile su to stranke sa svih dijelova političkog spektra, prizivajući izraelsko pravo na samoobranu i svjesno skrećući pogled od štete i patnje koju je kolonizatorski režim nanio Palestinkama i Palestincima tijekom svih ovih godina. U stvaranju i širenju takvog kolonizatorskog režima, nepotrebno je naglašavati, iste su države odigrale glavnu ulogu.
Svoje opredjeljenje Zapad je potvrdio ne samo slanjem visokih dužnosnika u Izrael, već i prilikom glasanja u Ujedinjenim narodima. Nakon nekoliko pokušaja izglasavanja obvezujućih odluka o prekidu vatre i humanitarnim pauzama u Vijeću sigurnosti UN-a, predstavnici SAD-a, EU, Kanade i drugih, s nezadovoljstvom su dočekali i izglasavanje neobvezujuće rezolucije o prekidu vatre koju je predložio Jordan na izvanrednom zasjedanju Opće skupštine UN-a.
Neki od njih, uključujući Hrvatsku, čak su glasali protiv te odluke, zaključivši valjda da su kratkoročni vanjskopolitički interesi važniji od uspostavljanja funkcionalnih humanitarnih koridora koji bi stanovništvu Gaze prvi put u tri tjedna omogućili pristup dovoljnoj količini pitke vode, hrane, lijekova, i goriva potrebnog za rad generatora.
Paralelno tome, javile su se lokalne inicijative koje napad na Gazu pokušavaju analizirati unutar konteksta koji ga je uzrokovao i potaknuti solidarnost s narodom Palestine. Tako su neki novinari i mediji temi pristupili kritički, pozivajući na poštivanje ljudskih prava umjesto širenja huškačkih parola. Neke stranke, iako malobrojne, istupile su s izjavama koje uzimaju u obzir strukturne faktore koji su nas doveli do stanja kojem svjedočimo. Najvažnije, otprilike tisuću ljudi u Zagrebu se okupilo kako bi pozvali na trenutni prekid vatre i kraj okupacije Palestine.
Mreža antifašistkinja Zagreba (MAZ) i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) organiziraju raspravu o mogućnostima i alatima koje imamo na raspolaganju za organiziranje solidarnosti s Palestinom, kao i o onima koji nam trenutno nedostaju.
U četvrtak, 2.11.2023, u 19 h, na adresi Pavla Hatza 16.
U raspravi sudjeluju:
Jerko Bakotin, novinar
Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte
Nader Wahech, član Inicijative za slobodnu Palestinu
MAZ i BRID
izvor: maz.hr